Zrelo majčino mlijeko i njegov biološki prethodnik kolostrum imaju sav potencijal da zadovolje potrebe djeteta.

Kao što je novorođeno dijete spremno da nakon poroda prihvati dojku, tako se i tijelo žene, posebno grudi i psiha, pripremaju tokom trudnoće za stvaranje mlijeka.

Kolostrum je prvo mlijeko i u odnosu na zrelo mlijeko sadrži manje laktoze, masti i u vodi topivih vitamina, a više proteina, oligosaharida i u mastima topivih vitamina. Također, u kolostrumu je prisutno 10 esencijalnih aminokiselina koje su potrebne za rast i razvoj djeteta: cistin i taurin su važni za rast organa i sazrijevanje mozga. Nepostojeći su u kravljem mlijeku. Malim volumenom i velikom gustoćom kolostrum je idealno prilagođen potrebama tek rođene bebe, pa dodatni unos vode ili ostalih supstinenata poništava njegove imunološke i modelirajuće efekte za razvoj.

Majčino mlijeko u svom sastavu ima, u idealnim mjerama, zastupljena sve važne sastojke:
1. Bjelančevine - zastupljene su velikim sadržajem alfa-laktalbumina, te odsutnosti beta-lakalbumina, koji je glavni alergizirajući faktor u kravljem mlijeku
2. Šećer - zastupljen je laktozom i oligosaharidima. Laktoza se u crijevu razlaže hidrolizom na glukozu i galaktozu. Galaktoza je potrebna za razvoj mozga, laktoza daje veći dio energije, a sa oligosaharidima glavni je faktor kolonizacije crijeva bifidus florom. Bifidus faktor ne postoji u majčinom mlijeku.
3. Masti - najvarijabilniji sastav majčinog mlijeka i gotovo su uvijek trigliceridi. Regulator su apetita djeteta. Visok sadržaj masti na kraju podoja izaziva osjećaj sitosti, što nije slučaj kod hranjenja supstituentima.
4. Imunoglobulini - djeluju samostalno ili u sinergizmu sa zaštitinim faktorima: laktoferinom, lizozomima ili celularnim sastojcima u majčinom mlijeku. Mnogi uzročnici poput polio virusa i dr. budu razoreni od antitijela majčinog mlijeka.
5. Vitamini, minerali i oligoelementi - idealno su izbalansirani u majčinom mlijeku. Pri vještačkom hranjenju vitamini se često gube u preradi i pasterizaciji. Nivoi vitamina, pogotovo onih rastvorljivih u vodi, u humanom mlijeku su uslovljeni ishranom majke. Ako majka jede dobro uravnoteženu hranu, njeno će mlijeko zadovoljiti potrebe djeteta u svim vitaminima i mikroelementima.

*Vitamin A
Prema novim saznanjima, dojenje štiti dijete od nedostatka vitamina A. Majčino mlijeko se mijenja prema potrebama djeteta kako dijete raste, pa se tako u njemu mijenja i sadržaj vitamina A. Njegova koncentracija je u prve dvije sedmice dva puta veća nego kasnije. Mlijeko majki koje su rodile prije termina sadrži veću koncentraciju vitamina A. To je jako značajno zbog jako niskih rezervi vitamina A kod nedonoščdi u jetri. Čak i kod siromašnih i slabo hranjenih majki ima dovoljno vitamina A da zaštiti dijete prvih 12 mjeseci života.

*Vitamin K
Vitamin K se ne proizvodi od strane djetetovog sterilnog crijevnog trakta za vrijeme prvih nekoliko nedjelja zivota. Prisutan je u humanom mlijeku i efikasno se apsorbuje. Vitamina K ima dovoljno u kolostrumu, ranom mlijeku, kao i u mastima zadnjeg, punog majcinog mlijeka. Koncentracija vitamina K najveca je u kolostrumu. Ako se djetetu uskrati kolostrum postoji opasnos od hemoragicne bolesti novorodjneceta.

*Vitamin C
Ima ga dovoljno u majčinom mlijeku.

*Vitamin D
Količina ovog vitamina je nedovoljna u majčinom mlijeku. Koža i izlaganje djeteta suncu su onaj izvor koji osigurava vitamin D.

Tiroidni hormon
Hipotireoidizam je često neotkriven pri rođenju. Mlijeko koje dijete dobiva dojenjem sadrži tireoidni hormon. Ishrana djeteta supstinentima može dovesti do nepovratnog ostećenja prije nego se ustanovi dijagnoza i otpočne sa liječenjem.

Renalno izlučivanje
Humano mlijeko sadrži niže koncentracije kalcija, fosfora, natrijuma i kalijuma od kravljeg mlijeka. Zahvaljujući tome, iako niskom sadržaju proteina u majčinom mlijeku, renalna funkcija bubrega, koja još nije u potpunosti razvijena kod novorođenčeta, iznosi samo 1/3 opterećenja prema onom kod ishrane kravljim mlijekom. S obzirom da višak soli u kravljem mlijeku zahtijeva dodatnu vodu za izlučivanje, postoji veća potreba za vodom kod te djece. Bebi koja doji nije potrebna dodatna voda u normalnim okolnostima. Za vrijeme bolesti, beba kojoj se daje vještačka hrana često ima niže rezerve slobodne vode tako da do dehidracije dolazi mnogo brže nego kod beba koje doje.

Prim. Dr. M. Ademović

Komentari (0)