Dojenje predstavlja optimalnu hranu koja je najlakše i najbolje probavljiva.

Važnost dojenja

Dojenje i majčino mlijeko kao prirodna prehrana svakog novorođenčeta i dojenčeta je čvrst preporučeno od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Američke pedijatrijske akademije (AAP) te mnogih drugih zdravstenih organizacija širom svijeta. Dojenje djetetu osigurava ne samo najzdraviju hranu nego takođe i bliskost, toplinu i osjećaj zaštićenosti. Vazno je isteći da prirodna prehrana u vidu majčinog mlijeka posebno pozitivno utiče na zdravlje djeteta, jer predstavlja optimalnu hranu koja je najlakše i najbolje probavljiva i utiče na sazrijevanje djetetovog probavnog trakta, štiti novorođenče od infekcije te spriječava razvoj alergijskih bolesti. Dijete preko mlijeka takođe dobija majčina antitijela čime se jača dječiji imuni sistem.

Prednosti dojenja za bebu

Dojenje može:

* štititi bebu od infekcija uha. Bebe koje isključivo doje četiri do šest mjeseci imaju 50% manje šanse da dobiju infekciju uha od djece koja ne doje;
* umanjiti rizik od alergija. Studije ukazuju da isključivo dojenje dijeteta jedan mjesec umanjuje rizik alergija na hranu u dobi od tri godine kao i rizik od dišnih alergija u adolescentskoj dobi. Studije dalje ukazuju da isključivo dojenje šest mjeseci ili duže umanjuje rizik od ekcema i alergijskih stanja kože;
* pomoći u spečavanju dijareje i infekcije esherihiom coli. Majčino mlijeko usporava širenje i rast crijevnih bakterija;
* pojačati otpor infekcijama disajnih puteva, kao i rast bakterija u plućima, ustima i nosu.

Dojenje ne može:

* učiniti dijete pametnijim (mada se naučnici još uvijek spore oko toga). Prema studiji objavljenoj u oktobru 1999. u American Journal of Clinical Nutrition dojenje je odgovorno za malo, ali mjerljivo povećanje od pet bodova između IQ-a dojene djece i one hranjene umjetnim mlijekom. Porast u inteligenciji povezan je i s dužinom dojenja djece. Djeca koja su dojena do šest mjeseci ostvarila su najveći porast, dok djeca dojena dva tjedna ili manje nisu pokazala promjene IQ-a. Studija je, mora se ipak reći, nekompletna i kao takva ne sasvim vjerodostojna jer nije uzela u obzir ostale faktore, kao što su npr. majčina edukacija, visina prihoda i ostalo što također može utjecati na povećanje IQ-a;
* umanjiti broj prehlada i gripa, ali majčino mlijeko može smanjiti broj, dužinu i jačinu istih. Važno je naglasiti da ako se dijete i mama razbole istovremeno majka ne treba prekidati dojenje jer će mamin imunološki sistem proizvesti antitijela, koja se prenijose djetetu preko mlijeka;
* pomoći djetetu da se osjeća sigurnije i majci da se brže i čvršće veže uz dijete. Dojenje ima smirujući efekt na ženu koji se može prenijeti na dijete, ali i majke koje dijete hrane bočicom mogu to isto postići.

Prednosti za majku:

* maternica se nakon poroda brže podiže, vraća na mjesto i majka kraće krvari;
* dojenje umanjuje rizik oboljenja od osteoporoze;
* dojenje umanjuje rizik tumora na dojkama, maternici i jajnicima;
* umanjuje se mogućnost da ponovo ostanete trudni, mada se dojenje ne smije smatrati načinom kontracepcije;
* dojenje je jeftinije te ne zahtijeva nikakvu pripremu, sterilizaciju flašica itd.
* dojenje potiskuje povratak menstruacije (u prosijeku na 6 mjeseci nakon poroda)

Komentari (0)